Po uzoru na kravatu koja je 2003. godine omotana oko Pulske arene, na mjestu gdje je nekada bio ulaz u školu obješena je nekoliko metara duga kravata. Svi učenici i učitelji svoje vratove okitili su kravatama, baš kao što su ih kitili i hrvatski vojnici u Tridesetogodišnjem ratu zahvaljujući kojima je kravata ušla u modni svijet na dvoru francuskog kralja Luja XIII. Naime, oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška Luju XIII., a među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu.

U kratkom predavanju knjižničarka je učenike upoznala s  pričom o nastanku kravate, a zatim im pokazala i kako svezati kravatu. Neki učenici su uspješno svladali zadatak, dok nekima nikako nije polazilo za rukom svezati Windsor čvor. I kao što je kravata naš jedinstveni otisak u svijetu, svi učenici i učitelji su svoje jedinstvene otiske prstiju ostavili na kravati koja je izložena na panou knjižnice. Obilježavanje Svjetskog dana kravate završilo je milenijskom fotografijom učenika i zajedničkom fotografijom učenika i učitelja Škole.